Na temelju članka 23. i članka 26. stavka 1. točke h. Ustava Županije Posavske (“Narodne novine Županije Posavske”, broj 1/96) Skupština Županije Posavske, na sjednici održanoj 12. srpnja 2001. godine, donosi

POSLOVNIK
Skupštine Županije Posavske

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Poslovnikom Skupštine Županije Posavske ( u daljnjem tekstu: Poslovnik) utvrđuju se:
– prava i dužnosti zastupnika i klubova zastupnika političkih stranaka zastupljenih u Skupštini Županije Posavske (u daljnjem tekstu: Skupština), javnost rada,
– ustroj i način rada Skupštine, programiranje i usklađivanje rada Skupštine,
– akti Skupštine,
– odnos Skupštine i Župana Županije Posavske,
– ostvarivanje prava i dužnosti Skupštine prema predsjedniku i Vladi Županije Posavske (u daljem tekstu: Vlada), županijskim ministarstvima i drugim tijelima Županije Posavske (u daljnjem tekstu: Županija),
– odnos Skupštine prema političkim strankama u Županiji,
– ostvarivanje prava i dužnosti Skupštine prema ombudsmanima,
– suradnja s Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije)
– ostvarivanje prava i dužnosti Skupštine prema drugim tijelima u Županiji,
– suradnja sa skupštinama drugih županija, gradskim i općinskim vlastima,
– uporaba jezika i pisma,
– davanje prisege,
– isticanje grba i zastave Županije u službenim prostorijama Skupštine i
– rad Skupštine za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti.

Poslovnikom Skupštine uređuju se odnosi i suradnja Skupštine sa Skupštinom Federacije Bosne i Hercegovine i drugim tijelima Federacije Bosne i Hercegovine, kao i ostala pitanja značajna za rad Skupštine.

Članak 2.
Skupština se organizira i radi po Ustavu Županije Posavske (u daljnjem tekstu: Ustav Županije), zakonu i odredbama ovog Poslovnika.

Članak 3.
Ako neko pitanje rada i ustroja Skupštine nije uređeno ovima Poslovnikom uređuje se Zaključkom Skupštine.
Zaključak iz prethodnog stavka primjenjuje se danom donošenja, ako zaključkom nije drukčije određeno.

Članak 4.
Skupština radi u sjednicama.
Sjednice Skupštine obilježavaju se rednim brojevima.

Članak 5.
Skupština se saziva prvi put najkasnije 10 dana nakon objavljivanja izbornih rezultata.
Prvu sjednicu saziva predsjednik prethodnog saziva i predsjeda sjednicom do izbora novog predsjednika Skupštine.
U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika zamjenik predsjednika iz prethodnog saziva, saziva i predsjedava prvom sjednicom do izbora novog predsjednika.

Članak 6.
Skupština ima pečat sukladno Ustavu Županije i zakonu.

II OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI
ZASTUPNIKA

Članak 7.
Skupština se sastoji od 21 zastupnika, koji se biraju demokratskim putem na izravnim izborima, tajnim glasovanjem, na području Županije.

Članak 8.
Mandat zastupnika u Skupštini traje dvije godine.

Članak 9.
Zastupnik ima pravo i dužnost prisustvovati sjednici Skupštine i sjednicama radnih tijela Skupštine čiji je član i sudjelovati u njihovom radu i odlučivanju.
U ostvarivanju svojih dužnosti zastupnik može sudjelovati i u radu radnih tijela kojih nije član, bez prava odlučivanja.
U osiguranju uvjeta za ostvarivanje ovog prava zastupnik se pravodobno izvješćuje o sjednicama i na njegov mu se zahtjev dostavljaju odgovarajući materijali.
Zastupnik je dužan obavljati zadaće koje mu, u okviru svojeg djelokruga, povjeri Skupština ili radno
tijelo čiji je član.

Članak 10.
Zastupnik koji je spriječen prisustvovati sjednici Skupštine, ili iz određenog razloga treba tijekom rada napustiti sjednicu, dužan je o tome pravodobno izvijestiti predsjednika Skupštine, odnosno predsjednika odgovarajućeg radnog tijela i iznijeti razloge zbog kojih bi trebao odsustvovati.

Članak 11.
U ostvarivanju svoje funkcije u Skupštini zastupnik ima pravo i dužnost, u okviru prava i dužnosti Skupštine, potaknuti promjenu Ustava, zakona i drugih propisa i općih akata Skupštine, pokrenuti raspravu o provedbi ovih akata, kao i pitanja provedbe politike, postavljati zastupnička pitanja iz područja Skupštine i pokrenuti pitanja od interesa za građane čije interese neposredno izražava u Skupštini.

Članak 12.
Predstavnik Kluba može tražiti da se u Skupštini odgodi odlučivanje o određenom pitanju koje smatra izuzetno značajnim, a o kojemu se u raspravi izraze suprotna mišljenja u odnosu na stajalište njegova Kluba.

Članak 13.
Zastupnik ima pravo biti redovito i pravodobno obaviješten o radu Skupštine, Župana Županije, Vlade Županije, Županijskih ministarstava, županijskih tijela uprave i županijskih upravnih organizacija (u daljnjem tekstu: županijsko tijelo uprave) i organizacija koje obavljaju poslove od interesa za Federaciju ili obavljaju javne ovlasti, kao i o svim pitanjima značajnim za obavljanje njegove funkcije.

Članak 14.
Zastupnici su dužni čuvati službenu ili vojnu tajnu i podatke povjerljive prirode i za to su odgovorni.
Predsjednik Skupštine i predsjednici radnih tijela Skupštine prilikom dostavljanja materijala zastupnicima pripremljenih u Skupštini utvrđuju stupanj povjerljivosti tih materijala sukladno posebnom propisu.
Odluke iz stavka 1. ovoga članka odnose se i na materijale koje Vlada i druga tijela Županije dostavljaju Skupštini s oznakom stanovita stupnja povjerljivosti sve dok ta tijela ne skinu takve oznake, ili to ne učini Skupština za materijale koje je dostavila Vlada Županije ili drugo tijelo Županije, kao i na podatke koje zastupnik sazna na sjednici Skupštine ili na sjednicama drugih radnih tijela u svezi s pitanjem koje se razmatra bez nazočnosti javnosti.
Utvrđivanje stupnja povjerljivosti iz stavka 2. ovoga članka, skidanja takvih oznaka kada to čini Skupština u smislu prethodnog stavka i način rukovanja materijalima označenim određenim stupnjem povjerljivosti uređuju se posebnim aktom, koji donosi Skupština.

Članak 15.
Zastupnicima se dostavljaju materijali koji će biti na dnevnom redu sjednica Skupštine i radnih tijela, čiji su članovi kao i materijali namijenjeni njihovu informiranju.

Članak 16.
Zastupnici Skupštine za obavljanje zastupničke funkcije imaju pravo na nadoknadu, te nadoknadu određenih materijalnih troškova i druge nadoknade suglasno zakonu.

Članak 17.
Zastupniku se izdaje zastupnička iskaznica.
Zastupnička iskaznica ne smije se davati drugim osobama i zastupnici su dužni skrbiti o njenoj uporabi i čuvanju.
U zastupničkoj iskaznici se navodi:
– ime i prezime zastupnika,
– imunitetno pravo zastupnika i
– druga prava utvrđena posebnim propisima.
Sadržaj, oblik i način vođenja evidencije zastupničkih iskaznica uređuje se posebnim pravilnikom, što ga donosi predsjednik Skupštine.
Tajnik Skupštine skrbi o izdavanju i evidenciji izdanih zastupničkih iskaznica.

Članak 18.
Zastupnik ima imunitet od dana verifikacije do prestanka mandata.

Članak 19.
Zastupnik Skupštine ne može biti kazneno gonjen niti odgovarati u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu u vršenju svoje funkcije, bez odobrenja Skupštine, niti će biti pritvoren ili uhićen od strane bilo kojeg tijela federalne ili županijske vlasti bez odobrenja Skupštine.
Po dobivanju izvješća od mjerodavnih tijela o potrebi izricanja pritvora zastupniku, ukoliko je zatečen u vršenju kaznenog djela za koje je obvezan pritvor, predsjednik Skupštine obvezan je u roku od 48 sati od prijema izvješća sazvati sjednicu Skupštine koja će se održati najkasnije u roku od osam dana od dana sazivanja.

Članak 20.
Zastupniku prestaje mandat u slučajevima utvrđenim Ustavom i zakonom.
Zastupniku prestaje mandat danom kada Skupština utvrdi da je nastupio neki od razloga utvrđenih Ustavom i zakonom.
Zastupnik ima pravo podnijeti ostavku na zastupničku funkciju.
Ostavka se podnosi predsjedniku Skupštine, pismeno ili usmeno, na sjednici Skupštine.
Zastupnik koji podnosi ostavku ili drugi zastupnici mogu zahtijevati vođenje rasprave o ostavci. Ukoliko i poslije rasprave zastupnik ostane pri ostavci, predsjednik konstatira da je zastupniku prestao mandat zastupnika u Skupštini
Zastupnik koji preuzme funkciju, odnosno poslove i zadatke čije vršenje je prema zakonu nespojivo s funkcijom zastupnika, dužan je o tome obavijestiti predsjednika Skupštine.
O nespojivosti funkcije s funkcijom zastupnika prethodno odlučuje mandatno-imunitetna komisija.

III KLUBOVI ZASTUPNIKA

Članak 21.
U Skupštini osnivaju se klubovi zastupnika političkih stranaka zastupljenih u Skupštini ( u daljnjem tekstu: klubovi zastupnika ).
Klubovi zastupnika osnivaju se kao oblik djelovanja zastupnika u Skupštini, naročito u pripremama i utvrđivanju dnevnog reda sjednica Skupštine.

Članak 22.
Klub može osnovati stranka koja je sudjelovala na izborima, a mogu ga činiti samo zastupnici koji su na izborima izabrani kao kandidati stranke.
Zastupnik može biti član samo jednog kluba. Klub mora imati najmanje 3 zastupnika.

Članak 23.
Klubovi zastupnika obvezni su o svom osnivanju obavijestiti tajnika Skupštine, priložiti svoja pravila rada, te podatke o članovima.

Članak 24.
Klub zastupnika ima predsjednika i zamjenika predsjednika koji usklađuju rad s drugim klubovima zastupnika.

Članak 25.
Klubovi zastupnika mogu osnovati koordinacijsko tijelo za međusobnu suradnju.

Članak 26.
Skupština, sukladno mogućnostima, osigurava prostore za rad klubova zastupnika, potrebna financijska sredstva za njihovu neposrednu djelatnost u Skupštini, dokumentaciju i druge obavijesti u svezi s radom Skupštine i radnih tijela Skupštine, “Narodne novine Županije Posavske” i obavljanje administrativno tehničkih i drugih usluga.

IV JAVNOST RADA

Članak 27.
Skupština radi javno.
Skupština osigurava javnost rada pravodobnim, potpunim i objektivnim informiranjem javnosti o svojemu radu .
Skupština osigurava pod jednakim uvjetima dostupnost informacija kojima raspolaže svim javnim glasilima, osim informacija koje predstavljaju državnu, vojnu, službenu ili poslovnu tajnu, utvrđenu zakonom, odnosno drugim propisima donesenim na temelju zakona.

Članak 28.
Nacrti, odnosno prijedlozi akata Skupštine, kao i usvojeni akti Skupštine, mogu se u cijelosti objaviti u dnevnom tisku ili kao posebne publikacije.

Članak 29.
Građanima se, sukladno pravilniku, kojega donosi Kolegij Skupštine, i prostornim mogućnostima, osigurava slobodan pristup sjednicama Skupštine i sjednicama radnih tijela, s tim da mogu biti nazočni sjednicama u dijelu dvorane predviđene za slušatelje.

Članak 30.
Tajnik Skupštine skrbi da se u dvorani Skupštine u kojoj se održava sjednica Skupštine posebnim natpisima odrede mjesta za zastupnike, predstavnike Vlade, goste i novinare.

Članak 31.
Na sjednici Skupštine i na sjednicama radnih tijela može se odlučiti da se o pitanjima iz članka 14. ovog Poslovnika raspravlja bez nazočnosti javnosti.

Članak 32.
Predstavnici sredstava javnog priopćavanja mogu biti nazočni sjednicama Skupštine i njezinih radnih tijela i izvješćivati javnost o njihovom radu.

Članak 33.
U svrhu pružanja pomoći i stvaranju povoljnih uvjeta za rad, predstavnicima medija javnog informiranja u Skupštini su dostupni materijali za sjednicu.

Članak 34.
Radi potpunijeg i točnijeg izvješćivanja javnosti o rezultatima rada na sjednicama mogu se izdavati službena priopćenja za javnost, kao i organizirati tiskovne konferencije.
Službena priopćenja iz prethodnog stavka daju se posebice nakon sjednica održanih bez nazočnosti javnosti, kao i u drugim slučajevima o kojima se na sjednici odluči. Ako tekst službenog priopćenja nije utvrđen na sjednici, utvrđuje ga predsjednik i zamjenik predsjednika Skupštine uz pomoć dva zastupnika.
Tiskovna konferencija se održava onda kada to odluči predsjednik Skupštine, radno tijelo ili klub zastupnika. Tom se prigodom određuje i predstavnik koji će održati tu konferenciju.

Članak 35.
Tijek rada sjednice Skupštine obvezno se snima tonski i vode se zabilješke.
Na osnovi tonskog snimka i zabilješki sačinjava se zapisnik.

V USTROJ I NAČIN RADA SKUPŠTINE
Članak 36.
Skupština ima predsjednika i zamjenika predsjednika.
Predsjednik se i zamjenik predsjednika biraju iz reda zastupnika na konstituirajućoj sjednici Skupštine poslije obavljene verifikacije mandata zastupnika u Skupštini.
Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Skupštine obavlja se na temelju liste kandidata na kojoj su jedan ili više kandidata za predsjednika i zamjenika predsjednika Skupštine.
Listu kandidata iz stavka 3. ovog članka predlaže Komisija za izbor i imenovanje, uz konzultacije s predstavnicima klubova zastupnika.
Ako je za predsjednika i zamjenika predsjednika Skupštine predloženo onoliko kandidata koliko se bira, izabran je onaj kandidat koji dobije natpolovičnu većinu glasova ukupnog broja zastupnika.
Ako kandidat za predsjednika i zamjenika predsjednika Skupštine ne dobije većinu iz prethodnog stavka, ponavlja se glasovanje, a ako i u ponovljenom glasovanju ne dobije većinu, ponavlja se cijeli postupak za utvrđivanje prijedloga kandidata.
Ako je za predsjednika i zamjenika predsjednika Skupštine predloženo više kandidata, izabran je onaj kandidat koji je dobio većinu glasova ukupnog broja zastupnika.
Ako ni jedan od predloženih kandidata za predsjednika i zamjenika predsjednika Skupštine ne dobije većinu glasova ukupnog broja zastupnika u idućem glasovanju glasuje se za dvojicu kandidata koji su dobili najveći broj glasova.

Članak 37.
Skupština ima tajnika kojega na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje imenuje Skupština javnim glasovanjem, natpolovičnom većinom ukupnog broja zastupnika.

1. Predsjednik, zamjenik predsjednika i tajnik Skupštine

Članak 38.
Predsjednik Skupštine:
predstavlja Skupštinu,
sudjeluje u pripremi, saziva i predsjedava sjednici kolegija Skupštine,
potiče razmatranje pitanja iz djelokruga Skupštine na sjednicama,
brine se o ostvarivanju programa rada Skupštine,
brine se o primjenjivanju ovog Poslovnika,
brine se o ostvarivanju načela javnosti u radu Skupštine i radnih tijela Skupštine,
brine se o ostvarivanju prava i dužnosti zastupnika u Skupštini u svezi obavljanja njihove funkcije iz djelokruga Skupštine,
brine se o odnosima i suradnji Skupštine s drugim županijskim tijelima i organizacijama o pitanjima iz djelokruga Skupštine,
potpisuje akte koje donosi Skupština,
daje naputke tajniku Skupštine u svezi s obavljanjem poslova i zadataka.
vrši i druge poslove određene Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom.

Članak 39.
Zamjenik predsjednika:
zamjenjuje predsjednika Skupštine kada je on spriječen obnašati dužnost predsjednika,
pomaže predsjedniku prilikom predsjedavanja sjednicama Skupštine,
pomaže predsjedniku u izvršavanju njegove nadležnosti i vrši i druge poslove koje mu povjeri predsjednik Skupštine.

Članak 40.
Tajnik Skupštine pomaže predsjedniku Skupštine u pripremanju i vođenju sjednica i u usklađivanju poslova Skupštine i radnih tijela Skupštine, osigurava vođenje zapisnika, obavlja prozivanje zastupnika u Skupštini, obavlja i druge poslove koje mu povjeri predsjednik i zamjenik predsjednika Skupštine.

Članak 41.
Tajnik Skupštine, brine se:
o primjeni ovog Poslovnika,
primjenjivanju i izvršavanju programa rada Skupštine i
vrši i druga prava i dužnosti utvrđene ovim Poslovnikom.

Članak 42.
Tajnik Skupštine ne može biti kazneno gonjen niti odgovarati u građanskom postupku za bilo koju radnju u vršenju svoje funkcije, bez odobrenja Skupštine, niti će biti pritvoren ili uhićen od strane bilo kojeg tijela federalne ili županijske vlasti bez odobrenja Skupštine.

2. Radna tijela Skupštine

Članak 43.
Za razmatranje pitanja koja su iz nadležnosti Skupštine, za razmatranje nacrta i prijedloga zakona i drugih općih akata Skupštine i za pripremanje i obavljanje drugih poslova za Skupštinu osnivaju se stalna ili povremena radna tijela.
Radna tijela Skupštine su odbori i komisije.
Radna tijela Skupštine daju mišljenja, podnose prijedloge i izvješćuju Skupštinu o pitanjima iz svojega djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su im ovim Poslovnikom ili odlukom Skupštine dana u neposrednu nadležnost.
Radna tijela na osnovi zaključaka Skupštine provode istragu i u tu svrhu mogu zahtijevati svjedočenja, dokaze i dokumenta.
Stalna radna tijela osnivaju se ovim Poslovnikom ili odlukom Skupštine.
Povremena radna tijela osnivaju se zaključkom Skupštine.

Članak 44.
Skupština odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnog tijela koji se biraju iz reda zastupnika u Skupštini.
Za članove odbora i komisija mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, znanstvenih, kulturnih i javnih radnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne polovine ukupnog broja članova komisije ili odbora.
Broj članova radnih tijela određuje se prilikom izbora članova radnih tijela.
Radno tijelo tvore u pravilu zastupnici iz svih klubova političkih stranaka razmjerno zastupljenosti političkih stranaka u Skupštini, s tim da jedan zastupnik može biti član najviše dva radna tijela.

Članak 45.
Predsjednik radnog tijela, u suradnji s tajnikom Skupštine organizira rad radnih tijela.
Predsjednik radnog tijela:
potiče razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga rada radnog tijela,
brine se o izvješćivanju članova radnog tijela o pitanjima iz djelokruga rada radnog tijela,
surađuje s predsjednikom i tajnikom Skupštine, s predsjednicima radnih tijela Skupštine, s predsjednicima Klubova zastupnika u Skupštini, s dužnosnicima tijela uprave i s predstavnicima određenih udruga,
brine se o izvršavanju zaključaka radnih tijela,
potpisuje akte koja donosi radno tijelo,
obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom ili odlukom o osnivanju radnog tijela.

Članak 46.
Predsjednika radnog tijela u slučaju njegove odsutnosti zamjenjuje član radnog tijela kojega odredi radno tijelo.

Članak 47.
Radno tijelo radi u sjednici.
Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela na osnovi vlastitog poticaja, a dužan je sazvati sjednicu kada to zatraži predsjednik odnosno zamjenik predsjednika Skupštine ili najmanje jedna trećina radnog tijela.
Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu radnog tijela, u pravilu osam dana prije održavanja sjednice, a iz opravdanih razloga može sazvati i u kraćem roku.
Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kad je dužan to učiniti, sjednicu će sazvati zamjenik predsjednika radnog tijela.
Radno tijelo može raditi ako je sjednici nazočna većina radnog tijela, a odluke donosi većinom glasova nazočnih članova, osim u slučajevima odluke o pitanjima iz neposrednog djelokruga radnog tijela, kada odluke donosi većinom od ukupnog broja svojih članova.

Članak 48.
Radno tijelo surađuje s drugim radnim tijelima Skupštine, o pitanjima od zajedničkog interesa i može s drugim radnim tijelom održavati zajedničke sastanke.
Radno tijelo u obavljanju zadaća iz svog djelokruga može ostvarivati suradnju s odgovarajućim tijelima: Župana, Vlade, Županijskih upravnih tijela i organizacija i općinskih vijeća u Županiji.
Radna tijela mogu, u dogovoru s tijelima iz prethodnog stava, organizirati zajedničko proučavanje i razmatranje pojedinih pitanja.
Radi potpunijeg sagledavanja određenih pitanja na sjednicu se radnog tijela mogu pozvati predstavnici odgovarajućih tijela i organizacija, kao i pojedini stručni, znanstveni i javni radnici.

Članak 49.
Sjednici je radnog tijela nazočan predlagatelj, odnosno predstavnik predlagatelja nacrta odnosno prijedloga zakona, drugog propisa i općeg akta kojeg ono razmatra. Predsjednik Vlade može sudjelovati u radu radnog tijela i kad Vlada nije predlagatelj.
Ako predlagač ne uputi svog predstavnika na sjednicu radnog tijela, a radno tijelo ocijeni da je prisustvo predlagača neophodno može odložiti razmatranje tog pitanja i o tome obavijestiti predlagača koji je dužan da osigura da njegov predstavnik bude nazočan sjednici radnog tijela.
Ukoliko se i nakon obavijesti predsjednika radnog tijela, predlagač ili njegov predstavnik ne odazove ponovnom pozivu ili uskrati davanje podataka radno tijelo će pokrenuti inicijativu za utvrđivanje odgovornosti nadležnog funkcionara.

Članak 50.
Radi proučavanja pojedinih pitanja iz svojega djelokruga, sastavljanja izvješća i pripremanja zakona ili drugog općeg akta, radno tijelo može osnovati radnu skupinu.

Članak 51.
Kad podnosi izvješće ili prijedlog Skupštini, radno tijelo određuje izvjestitelja, koji na sjednici Skupštine može obrazložiti stajalište i prijedlog radnog tijela.

Članak 52.
Stalna radna tijela Skupštine su:
1. Mandatno-imunitetna komisija,
2. Komisija za izbor i imenovanje,
3. Odbor za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo,
4. Odbor za društvene djelatnosti i
5. Odbor za gospodarstvo, financije i proračun.

Članak 53.
Mandatno-imunitetna komisija:
razmatra izvješća o rezultatima provedenih izbora za zastupnike Skupštine,
dostavlja Skupštini prijedlog za verifikaciju mandata zastupnika, odnosno mirovanje i prestanak mandata,
podnosi Skupštini izvješće o prestanku mandata i
razmatra pitanja u svezi s imunitetnim pravima zastupnika.
Mandatno-imunitetna komisija ima predsjednika i dva člana.
Mandatno-imunitetnu komisiju bira Skupština na prijedlog predsjedatelja iz reda zastupnika, vodeći računa o nacionalnoj i stranačkoj pripadnosti.

Članak 54.
Komisija za izbor i imenovanja:
predlaže izbor i imenovanje, odnosno razrješenje dužnosnika koje bira odnosno imenuje Skupština, ako pozitivnim propisom nije utvrđeno da takav prijedlog podnosi drugo tijelo ili drugi predlagatelj
predlaže imenovanje predstavnika Skupštine u određena tijela i organizacije,
razmatra prijedloge ovlaštenih predlagača za izbor i razrješenje, odnosno imenovanje i razrješenje dužnosnika koje bira odnosno imenuje Skupština sa stanovišta ispunjavanja uvjeta za te dužnosti i o tome podnosi mišljenje Skupštini,
priprema i podnosi Skupštini prijedlog za izbor predsjednika, zamjenika predsjednika Skupštine, predsjednika i članova radnih tijela Skupštine,
obavlja i druge poslove određene Poslovnikom.
Komisija za izbor i imenovanje ima predsjednika i četiri člana.
Komisiju za izbor i imenovanje bira Skupština na prijedlog predsjedatelja iz reda zastupnika, vodeći računa o nacionalnoj i stranačkoj pripadnosti.

Članak 55.
Odbor za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo:
priprema donošenje Ustava,
prati i analizira provedbu Ustava,
razmatra načelna pitanja u svezi s usaglašavanjem propisa s temeljnim aktima,
razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Skupštini,
prati ostvarivanje ovog Poslovnika,
razmatra prijedloge za promjene ovog Poslovnika,
razmatra prijedloge za donošenje zakona i drugih akata koje donosi Skupština, glede njihove usklađenosti s temeljnim aktima i pravnim sustavom, te njihove pravne odredbe i o tome daje mišljenje i prijedloge Skupštini,
razmatra pitanje jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja od značenja za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku obradu koje donosi Skupština,
razmatra i daje mišljenje i prijedloge o pojedinim odredbama zakona koje imaju povratno dejstvo,
brine o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje tog sustava,
ukazuje na potrebu za donošenje zakona,
razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Skupština i o tome daje mišljenje,
utvrđuje i izdaje prečišćene tekstove zakona i drugih akata Skupštine, ako je tim aktima Skupštine za to ovlaštena,
razmatra prijedloge za davanje autentičnog tumačenja Ustava i zakona i obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.
Odbor za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo ima 7 članova.
Skupština bira 4 člana Odbora između zastupnika, a 3 člana odbora imenuju se iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje.

Članak 56.
Odbor za društvene djelatnosti razmatra pitanja:
utvrđivanje i praćenje provedbe politike i praćenja donošenja zakona i drugih propisa iz područja predškolskog odgoja, osnovnog i srednjeg obrazovanja, znanosti, kulture, športa i tehničke kulture, zaštite i korištenja spomenika kulture, povijesne građe i naslijeđa, arhiva i arhivske građe, spomen-obilježavanja povijesnih događaja i osoba, suradnju s vjerskim zajednicama, te druga pitanja obrazovanja, znanosti, kulture i športa,
utvrđivanja i praćenja provedbe politike i praćenja donošenja zakona i drugih propisa iz područja braka, obitelji i starateljstva, posebne zaštite djece i majčinstva, zaštite žena na radu, planiranja obitelji i demografske politike, radnih i stambenih odnosa, te zapošljavanja, socijalne skrbi, zbrinjavanje prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba, zdravstvene zaštite i ustroja zdravstvene službe, mirovinskog i invalidskog osiguranja, zaštite sudionika i žrtava domovinskog rata, zaštite žrtava fašističkog terora, poratnih žrtava, ratnih i drugih vojnih invalida, prava bivših političkih zatvorenika, te druga pitanja socijalne politike i zdravstva.
Odbor za društvene djelatnosti ima 7 članova.
Skupština bira 4 člana Odbora između zastupnika, a 3 člana imenuju se iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje.

Članak 57.
Odbor za gospodarstvo, financije i proračun razmatra pitanja:
utvrđivanja i praćenja provedbe politike i praćenje donošenja zakona i drugih propisa koji se odnose na: koncepciju i strategiju gospodarskog razvitka Županije, osnove gospodarskog sustava i osiguranje uvjeta za djelovanje tržišta, tekuća gospodarska kretanja, restrukturiranje i vlasničku pretvorbu, razvitak poduzetništva, investicijska ulaganja od osobitog značenja za Županiju, osiguranje uvjeta za zajednička ulaganja sa stranim partnerima, gospodarske odnose s inozemstvom, druga pitanja gospodarske politike i razvitka,
utvrđivanje i praćenje provedbe politike i praćenja donošenja zakona i drugih propisa iz područja poljodjelstva, šumarstva, vodoprivrede, sela i seljaštva,
utvrđivanja i praćenja provedbe politike i praćenja donošenja zakona i drugih propisa iz područja prometa, veza, elektroprivrede, informatike i zaštite okoliša,
utvrđivanje i praćenja provedbe politike i praćenje donošenja zakona i drugih propisa koji se odnose na sustav financiranja i javnih potreba u Županiji: proračun i završni račun Županije, fondove Županije, robne zalihe, porezni sustav i poreznu politiku, financijske odnose s drugim županijama, Federacijom Bosne i Hercegovine i inozemstvom, te druga pitanja proračuna i financija,
utvrđivanja i praćenja politike i praćenja donošenja zakona i drugih propisa iz područja prostornog uređenja, zaštite graditeljske baštine, graditeljstva i koordinacije izgradnje javnih objekata od posebnog interesa za Županiju, utvrđivanja građevinskog zemljišta i drugih pitanja prostornog uređenja.
Odbor za gospodarstvo, financije i proračun ima 7 članova.
Skupština bira 4 članova Odbora između zastupnika, a 3 člana Odbora imenuje se iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika na prijedlog komisije za izbor i imenovanje.

3. Kolegij Skupštine
Članak 58.
U Skupštini osniva se Kolegij Skupštine (u daljnjem tekstu: Kolegij) koji se sastoji od predsjednika, zamjenika predsjednika, tajnika i predsjednika klubova zastupnika u Skupštini.
U svrhu usklađivanja rada Skupštine Kolegij:
koordinira aktivnosti u pripremanju sjednica Skupštine i utvrđivanje dnevnog reda na tim sjednicama,
potiče da se određena pitanja raspravljaju u radnim tijelima Skupštine,
skrbi o ostvarivanju prava i dužnosti zastupnika u svezi s obavljanjem njihove funkcije,
skrbi o ostvarivanju prava i dužnosti Skupštine prema Županu, Vladi, sukladno Ustavu Županije,
skrbi o ostvarivanju međuskupštinske suradnje i
razmatra inicijative i prijedloge upućene Skupštini.

Članak 59.
Predsjednik, odnosno zamjenik ili član Vlade kojeg odredi predsjednik, može prisustvovati sjednicama Kolegija, u svezi s pripremom i utvrđivanjem prijedloga dnevnih redova sjednica Skupštine.
Sjednici Kolegija prema potrebi prisustvuju predsjednici radnih tijela Skupštine, stručni djelatnici u stručnoj službi Skupštine i druge osobe koje pozove predsjednik Skupštine.

Članak 60.
Sjednicu Kolegija saziva i njome rukovodi predsjednik Skupštine.
Tajnik Skupštine priprema sjednice Kolegija i osigurava vođenje zapisnika u kojem se kratko unose pitanja o kojima se raspravlja i dogovorene aktivnosti, zaključci i stavovi.

VI PROGRAMIRANJE RADA SKUPŠTINE
Članak 61.
Skupština donosi program rada.
Program rada čine pitanja iz djelokruga Skupštine koja će se razmatrati na sjednici Skupštine.

Članak 62.
Program rada sadrži zadaće koje proizlaze iz Ustava Županije i zakona, planskih dokumenata Županije, kao i druge poslove i zadaće glede rješavanja pitanja od interesa za narode i građane u Županiji.

Članak 63.
Programom rada utvrđuju se poslovi i zadaće Skupštine, njihov temeljni sadržaj i način provedbe.
Programom rada se utvrđuju nositelji poslova i zadaća utvrđenih programom, pitanja koja se stavljaju na javnu raspravu i rokovi za razmatranje pojedinih pitanja na sjednicama Skupštine.

Članak 64.
U pripremanju i izradi programa rada Skupština pribavlja prijedloge i mišljenja o pitanjima koja treba unijeti u program rada od zastupnika, radnih tijela Skupštine i klubova zastupnika, Vlade, kao i drugih županijskih tijela i udruga.

Članak 65.
Na temelju primljenih prijedloga i savjetovanja, kolegij Skupštine priprema i utvrđuje prijedlog programa rada Skupštine, koji upućuje Skupštini.
Prijedlog programa rada upućuje se Županu, Vladi i drugim županijskim tijelima, radi davanja mišljenja i prijedloga.

Članak 66.
U postupku priprema za donošenje programa rada Skupština ostvaruje suradnju sa Županom i Vladom.

Članak 67.
Prijedlog programa rada razmatra se i usvaja na sjednici Skupštine.

Članak 68.
Skupština povremeno razmatra ostvarivanje programa rada i poduzima odgovarajuće mjere za njegovo izvršavanje.
Program se rada Skupštine objavljuje kao posebna publikacija.

VII SJEDNICE SKUPŠTINE
1. Sazivanje sjednica, predlaganje i utvrđivanje dnevnog reda

Članak 69.
Sjednice Skupštine saziva predsjednik Skupštine.
U slučaju spriječenosti predsjednika, sjednicu saziva zamjenik predsjednika Skupštine.
Predsjednik Skupštine će sazvati sjednicu Skupštine i kad mu to predloži 1/3 zastupnika, Župan i Vlada Županije Posavske.

Članak 70.
Poziv za sjednicu Skupštine upućuje se zastupnicima 7 dana prije dana određenog za održavanje sjednice, osim ako ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.
Iznimno, u žurnim slučajevima, predsjednik Skupštine može sazvati sjednicu i u roku kraćem od 7 dana, a dnevni red za ovu sjednicu predložiti i na samoj sjednici.

Članak 71.
Na pismeni prijedlog 7 zastupnika u Skupštini o pitanjima što ih oni smatraju iznimno značajnim, predsjednik je dužan sazvati sjednicu u roku kraćem od 7 dana po prijemu prijedloga.
Ukoliko u predviđenom roku predsjednik ne sazove sjednicu, zamjenik predsjednika je dužan u roku od slijedećih 7 dana sazvati sjednicu.
U slučaju ako zamjenik predsjednika ne postupi u predviđenom roku, 7 zastupnika ima pravo, uz stručnu pomoć tajnika Skupštine, sazvati sjednicu.

Članak 72.
Predsjednik Skupštine predlaže dnevni red.
U dnevni red unose se pitanja iz nadležnosti Skupštine na prijedlog ovlaštenih predlagatelja.
Materijali za sjednicu Skupštine dostavljaju se stručnoj službi Skupštine najkasnije 15 dana prije dana određenog za održavanje sjednice.
Uz poziv za sjednicu zastupnicima se dostavljaju odgovarajući materijali pripremljeni za sjednicu i skraćeni zapisnik s prethodne sjednice, izuzev ukoliko je sjednica Skupštine zakazana sukladno članku 70. stavku 2.

Članak 73.
Dnevni red sjednice Skupština utvrđuje na početku sjednice.
Svaki zastupnik, kao i drugi ovlašteni predlagatelji imaju pravo predložiti da se određeno pitanje unese u dnevni red.
Prijedlog za unošenje pojedinog pitanja u dnevni red podnosi se prije sjednice, a može se podnijeti iznimno i na samoj sjednici i s tim u svezi, mora se obrazložiti žurnost ovog prijedloga.

Članak 74.
Ukoliko zastupnici smatraju da određeno pitanje iz članka 72. i 73. ovog Poslovnika treba, odnosno ne treba razmatrati na sjednici Skupštine, dužni su navesti odredbe Ustava Županije i ovog Poslovnika iz kojih proizlazi da to pitanje treba, odnosno ne treba razmatrati.
Prilikom izjašnjavanja zastupnik ne može govoriti o suštini pitanja koja predlaže da se uvrsti u dnevni red.
O podnesenim prijedlozima za uvrštavanje određenog pitanja u dnevni red sjednice zastupnici se izjašnjavaju a prijedlog je uvršten u dnevni red ako se za njega izjasnila natpolovična većina nazočnih zastupnika .

Članak 75.
Nakon što zastupnici izlože svoja stajališta o pitanjima iz članka 74. ovog Poslovnika, glasuje se o prihvaćanju ili odbijanju prijedloga.
Glasovanje se obavlja po redoslijedu po kojem su zastupnici izložili sporni prijedlog.
Ukoliko je predložen da se u dnevni red uvrsti i razmatra zakon po žurnom ( hitnom ) postupku, o tome prijedlogu Skupština odlučuje kao o prethodnom pitanju hoće li se prijedlog tog zakona uvrstiti u dnevni red ili ne.
Odluku iz stavka 1. i 3. ovoga članka donosi se većinom prisutnih zastupnika na sjednici Skupštine.

2. Utvrđivanje kvoruma, predsjedanje i sudjelovanje u radu
Članak 76.
Sjednicom predsjeda predsjednik Skupštine.
Ako je predsjednik spriječen, sjednicom predsjeda zamjenik predsjednika. Ako razlozi izostanka predsjednika Skupštine na sjednici nisu poznati, zamjenik predsjednika daje stanku od 30 minuta, nakon čega sjednicu otvara i predsjeda zamjenik predsjednika Skupštine.

Članak 77.
Prije nego što predloži dnevni red predsjednik Skupštine utvrđuje postoji li kvorum za rad i o tome izvješćuje zastupnike.
Kvorum za sjednicu čini većina zastupnika u Skupštini, osim ako za odlučivanje o određenim pitanjima Ustavom Županije i ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.

Članak 78.
U radu sjednice Skupštine sudjeluje Župan, predsjednik i članovi Vlade.
U radu sjednice mogu sudjelovati općinski načelnici i gosti koje pozove predsjednik u svezi s pitanjem dnevnog reda u povodu kojeg su pozvani
Na sjednici Skupštine mogu biti nazočni bez prava sudjelovanja u radu predstavnici medija javnog informiranja i građani kao promatrači..

Članak 79.
Zastupnik, odnosno sudionik sjednice Skupštine može govoriti kada zatraži i dobije riječ od predsjednika.
Predsjednik daje riječ po redu kojim su se prijavili.
Prijava za sudjelovanje u radu može se podnijeti do isteka rasprave.

Članak 80.
Zastupniku koji želi govoriti o povredi poslovnika ili nepridržavanju utvrđenog dnevnog reda predsjednik daje riječ čim je on zatraži. Izlaganje po prigovoru ne može trajati dulje od tri minute. Poslije iznesenog prigovora predsjednik daje objašnjenje.
Zastupnik može tražiti riječ da bi ispravio navod koji je netočno izložen i koji može biti povod nesporazuma ili koji izaziva potrebu obrazloženja. Predsjednik će mu dati riječ čim se završi izlaganje onoga koji je izazvao potrebu za objašnjenjem. Ispravak netočnog navoda ne može trajati duže od pet minuta.

Članak 81.
Zastupnik, odnosno sudionik u raspravi može govoriti samo o pitanju o kojemu se raspravlja po utvrđenom dnevnom redu.
Ukoliko se udalji od dnevnog reda, predsjednik će ga upozoriti, a ako se i poslije upozorenja ne pridržava dnevnog reda, oduzet će mu riječ.

Članak 82.
Na sjednici se može odlučiti da jedan sudionik u raspravi o istom predmetu može govoriti samo jedanput, a iznimno može se skratiti i vrijeme trajanja govora.

3. Održavanje reda
Članak 83.
Obveza zastupnika je da svojim ponašanjem ili diskusijom na sjednici ne narušavaju red i da se pridržavaju ovog Poslovnika.
Red na sjednici osigurava predsjednik.
Za remećenje reda na sjednici predsjednik može zastupnika opomenuti ili mu oduzeti riječ.
Opomena će se izreći zastupniku koji na sjednici ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe ovog Poslovnika.
Zastupniku će se oduzeti riječ ako svojim govorom na sjednici narušava red i odredbe ovog Poslovnika a već je na sjednici dva puta bio opomenut da se pridržava reda i odredaba ovog Poslovnika.

Članak 84.
Predsjednik može narediti da se iz dvorane sa sjednice udalji svaki slušatelj, građanin koji prati rad sjednice ako narušava red.
Ako je red narušen predsjednik može narediti da se udalje svi slušatelji, građani koji prate rad sjednice.

Članak 85.
Osobe koje su po službenom položaju nazočne sjednici dužne su glede održavanja reda izvršavati predsjednikove naloge.
Ako predsjednik ocijeni da ne može održati red na sjednici, odlučit će o prekidu sjednice i o nastavku rada kada se za to steknu uvjeti, s tim da prekid sjednice ne može trajati dulje od jednog sata.

4. Tijek sjednice
Članak 86.
Kada utvrdi da postoji kvorum za rad sjednice Skupštine, predsjednik otvara sjednicu.
Prije utvrđivanja dnevnog reda sjednice usvaja se skraćeni zapisnik s prethodne sjednice.
O osnovanosti primjedbi na skraćeni zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Nakon toga predsjednik utvrđuje da je usvojen zapisnik, uz možebitne usvojene primjedbe.

Članak 87.
Prije usvajanja dnevnog reda zastupnici mogu postaviti zastupnička pitanja i tražiti odgovor u pismenoj ili usmenoj formi.
Odgovor na postavljeno zastupničko pitanje daje Vlada Županije na samoj sjednici Skupštine, a ukoliko nije u mogućnosti, u pismenoj formi do naredne sjednice Skupštine.

Članak 88.
Skupština utvrđuje dnevni red sjednice.
O predloženom dnevnom redu predsjednik po potrebi daje obrazloženje. Predsjednik Skupštine, svaki zastupnik, radno tijelo Skupštine, Župan i predsjednik Vlade mogu na sjednici predložiti da se određeno pitanje skine, odnosno uvrsti u dnevni red sjednice, ali su dužni obrazložiti žurnost (hitnost).
Skupština prvo odlučuje o žurnosti (hitnosti) prijedloga.
Dnevni red je usvojen kada ga prihvati natpolovična većina nazočnih zastupnika na sjednici.

Članak 89.
Na sjednici se vodi rasprava o svakom pitanju dnevnog reda prije nego se o njemu odlučuje, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se o nekom pitanju odlučuje bez rasprave.
Rasprava o pojedinim pitanjima je jedinstvena, ako ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.
Rasprava o promjeni Ustava Županije obuhvaća odvojeno opću raspravu i raspravu u pojedinostima.
Kad se uz raspravu pitanja od općeg političkog značenja predlaže donošenje deklaracije, rezolucije ili preporuke kao i kad se raspravlja o prijedlogu zakona ili drugog općeg akta, na sjednici se može odlučiti da rasprava takvog pitanja obuhvaća odvojeno opću raspravu i raspravu u pojedinostima.
Tijekom opće rasprave prijedloga raspravlja se načelno o prijedlogu i mogu se iznijeti mišljenja, tražiti objašnjenja i pokrenuti sva pitanja glede predloženih rješenja.
Tijekom rasprave u pojedinostima raspravlja se o prijedlogu po dijelovima i po člancima ako se na sjednici tako odluči. Tijekom rasprave u pojedinostima raspravlja se i o popravcima (amandmanima).
Predsjednik Skupštine podnesene prijedloge zastupnika iznosi, u pravilu, po redoslijedu kojim su izrečeni. Radi djelotvornijeg razmatranja prijedloga i učinkovitosti odlučivanja može odlučiti da se od ovog redoslijeda odstupi i prijedlozi razmatraju po skupini koja čini jednu cjelinu.
Raspravu zaključuje predsjednik kad utvrdi da više nema govornika.

Članak 90.
Skupština može u tijeku rasprave određenog pitanja, na prijedlog predsjednika Skupštine, radnog tijela Skupštine, zastupnika, predstavnika Vlade ili predstavnika predlagača, zaključiti da se rasprava prekine i da se pitanje uputi Vladi Županije, nadležnom ministarstvu ili radnom tijelu Skupštine radi davanja mišljenja, vršenja odgovarajućih konsultacija ili prikupljanja potrebne dokumentacije.
Na prijedlog predsjednika ili zastupnika Skupštine može se odlučiti da se prekine sjednica koja je u tijeku i odredi vrijeme nastavka sjednice.
Predsjednik ili predstavnik kluba zastupnika ima pravo tražiti po pojedinom pitanju stanku u trajanju od 15 minuta.
Ukoliko predsjednik ili predstavnik kluba zastupnika zatraži stanku dulju od 15 minuta, predsjednik Skupštine stavlja na glasovanje prijedlog za davanje stanke, o čemu se izjašnjavaju zastupnici većinom glasova nazočnih zastupnika.

Članak 91.
O pitanjima koja se raspravljaju, osim akata predviđenih Ustavom, na sjednici Skupštine mogu se donositi deklaracije, rezolucije, preporuke, izjave i zaključci ili da se rasprava zaključi prelaskom na daljni rad po dnevnom redu.

5. Odlučivanje
Članak 92.
Skupština odlučuje na sjednici ako je sjednici nazočna natpolovična većina od ukupnog broja zastupnika Skupštine, ako Ustavom županije i ovim Poslovnikom nije drukčije utvrđeno.

Članak 93.
Po završetku rasprave Skupština odlučuje o prijedlogu, koji može usvojiti, odbiti ga ili odgoditi izjašnjavanje radi daljeg proučavanja.
Odluke se donose većinom glasova od ukupnog broja zastupnika u Skupštini, ako Ustavom Županije i ovim Poslovnikom nije drukčije utvrđeno.

Članak 94.
Glasovanje je javno, ako Ustavom Županije ili zakonom nije utvrđena obveza tajnog glasovanja.
Glasovanje se obavlja dizanjem ruke, odnosno kartona ili poimeničnim izjašnjavanjem svakog zastupnika.

Članak 95.
Glasovanje dizanjem ruke, zastupnici vrše tako da se na poziv predsjednika Skupštine izjašnjavaju tko je “za” prijedlog, “protiv” prijedloga ili se “suzdržao” od glasovanja.

Članak 96.
Poimenično glasovanje provodi se kad predsjednik Skupštine ocijeni da je to potrebno, kako bi se otklonile sumnje u točnost rezultata glasovanja ili kad sumnju u točnost rezultata glasovanja iskaže najmanje jedna trećina zastupnika.
Poimenično glasovanje provodi se tako što se svaki prozvani zastupnik izjašnjava “za” ili “protiv” prijedloga, ili se “suzdržao” od glasovanja.
Kad prozivanje bude svršeno, ponovo se prozivaju zastupnici za koje u popisu nije označeno da su glasovali.
Prozivanje obavlja tajnik Skupštine.

Članak 97.
Po svršetku glasovanja predsjednik Skupštine utvrđuje i objavljuje rezultate glasovanja konstatirajući koliko je glasova bilo “za”, koliko “protiv” i koliko je “suzdržanih” kao i je li prijedlog o kome se glasovalo prihvaćen ili odbijen.

6. Posebne odredbe o postupku za izbore, imenovanje, potvrdu imenovanja i razrješenje

a) Opće odredbe

Članak 98.
Postupak izbora, imenovanja, potvrdu imenovanja i razrješenja vodi predsjednik Skupštine.
Kad se izbor obavlja tajnim glasovanjem, predsjedniku pomažu dva zastupnika koje odredi predsjednik.
Ako je predsjednik kandidat za izbor ili se radi o njegovu razrješenju, sjednicu za vrijeme njegova izbora, odnosno razrješenja vodi zamjenik predsjednika Skupštine.

Članak 99.
Odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na postupak za izbore, odnosno potvrđivanje imenovanja na isti način se primjenjuju i na postupak za razrješenja

b) Izbor Župana

Članak 100.
Izbor župana obavlja se na temelju liste kandidata na kojoj su jedan ili više kandidata.
Listu kandidata iz prethodnog stava predlaže komisija za izbor i imenovanje, uz konzultacije s predstavnicima Klubova zastupnika.
Ako je za župana predložen jedan kandidat, isti je izabran ukoliko je dobio većinu glasova ukupnog broja zastupnika.
Ako kandidat za župana ne dobije većini iz prethodnog stavka, ponavlja se glasovanje, a ako i u ponovnom glasovanju ne dobije potrebitu većinu, ponavlja se cijeli postupak za utvrđivanje prijedloga kandidata.
Ako je za župana predloženo više kandidata izabran je onaj kandidat koji je dobio većinu glasova od ukupnog broja zastupnika.
Ako ni jedan od predloženih kandidata za župana ne dobije većinu glasova ukupnog broja zastupnika u idućem glasovanju glasuje se za dvojicu kandidata koji su u prvom glasovanju dobili najveći broj glasova.
Za župana je izabran kandidat koji dobije većinu glasova svih zastupnika u Skupštini.
Nakon donošenja odluke o izboru župana, župan daje svečanu prisegu pred predsjednikom Skupštine.
Tekst svečane prisege potpisuje župan i predaje ga predsjedniku Skupštine.

c) Razrješenje Župana

Članak 101.
Skupština može razriješiti župana dvotrećinskom većinom glasova zastupnika Skupštine.

d) Potvrda imenovanja Vlade

Članak 102
Skupština potvrđuje imenovanje Vlade većinom glasova od ukupnog broja zastupnika u Skupštini.

e) Izglasavanje nepovjerenja Vladi.

Članak 103.
Najmanje 9 zastupnika u Skupštini mogu pokrenuti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
Prijedlog iz prethodnog stavka koji mora biti jasno formuliran, obrazložen i potpisan, podnosi se pismeno predsjedniku Skupštine.
Predsjednik Skupštine odmah dostavlja prijedlog iz stavka 1. ovog članka Vladi i zastupnicima Skupštine.

Članak 104.
Vlada razmatra prijedlog za izglasavanje nepovjerenja i podnosi Skupštini izvješće sa svojim mišljenjem i stavovima povodom prijedloga.
Vlada je dužna izvješće dostaviti predsjedniku Skupštine najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga.
Predsjednik Skupštine upućuje izvješće Vlade zastupnicima u Skupštini.

Članak 105.
Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi stavlja se na dnevni red prve naredne sjednice Skupštine koja se održava poslije dostavljanja izvješća Vlade zastupnicima u Skupštini.
Ako Vlada ne podnese izvješće u predviđenom roku, prijedlog se stavlja na dnevni red prve naredne sjednice Skupštine po isteku tog roka.

Članak 106.
Predsjednik, odnosno predstavnik kluba zastupnika koji je podnio prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi ima pravo na sjednici Skupštine obrazložiti prijedlog.
Predsjednik Vlade ima pravo na sjednici Skupštine obrazložiti izvješće Vlade, ako izvješće nije podneseno, podnijet će usmeno odgovor na prijedlog.

Članak 107.
Rasprava o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja Vladi može se završiti donošenjem zaključka kojim se prijedlog odbija, zaključka kojim se Vlada obvezuje na određene aktivnosti ili odlukom o izglasavanju nepovjerenja Vladi.
Zaključak, odnosno odluku iz prethodnog stavka Skupština donosi većinom glasova od ukupnog broja zastupnika u Skupštini.
O zaključku, odnosno o odluci iz stavka 1. ovog članka predsjednik Skupštine izvješćuje Župana.

7. Zapisnik

Članak 108.
O radu sjednice Skupštine vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, a posebice o iznesenim prijedlozima i o donesenim zaključcima.
U zapisnik se unose i rezultati glasovanja o pojedinim pitanjima.
O sastavljanju zapisnika skrbi tajnik Skupštine.

Članak 109.
Zapisnik se sastavlja odmah po završetku sjednice i upućuje svim zastupnicima s pozivom za slijedeću sjednicu.

Članak 110.
Svaki zastupnik ima pravo na narednoj sjednici staviti primjedbe na zapisnik. O utemeljenosti primjedbi na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave.
Ako se primjedbe usvoje u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.
Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno u kome su prema usvojenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.
Zapisnik potpisuje predsjednik Skupštine i tajnik Skupštine.

Članak 111.
O čuvanju izvornika zapisnika sa sjednica Skupštine skrbi se tajnik Skupštine.

Članak 112.
Na sjednici Skupštine vrši se tonsko snimanje.
Tonski snimci sjednice sadrže potpuni tijek sjednice i sastavni su dio zapisnika.

Članak 113.
Tonski snimci dostupni su zastupnicima, Županu i Vladi Županije.
Tonski snimci čuvaju se u Skupštini i o njima skrbi tajnik Skupštine.

VIII AKTA SKUPŠTINE

1. Opće odredbe o aktima

Članak 114.
Skupština donosi:
Ustav,
zakone,
županijski proračun,
Poslovnik Skupštine
odluke i zaključke,
deklaracije, rezolucije, preporuke
daje vjerodostojna (autentična) tumačenja zakona i drugih akata,
utvrđuje prečišćeni tekst zakona ili drugog akta.
Akte iz stavka 1. ovog članka Skupština donosi većinom glasova od ukupnog broja zastupnika u Skupštini, ako Ustavom Županije i ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.

Članak 115.
Izmjene i dopune Ustava, vrše se ustavnim popravcima (amandmanima), zakon se mijenja ili dopunjuje zakonom, a ostali akti, osim zaključaka, odlukom.
Zaključci se mijenjaju ili dopunjuju zaključkom.
Vjerodostojno ( autentično ) tumačenje se ne može mijenjati ili dopunjavati.

Članak 116.
Odluka se donosi kao akt ostvarivanja prava i dužnosti, kao propis za provedbu zakona ili drugih općih akata ili kao akt uređivanja unutarnjeg ustroja i odnosa u Skupštini.
Odlukom, kao aktom ostvarivanja prava Skupštine, odlučuje se o izboru, imenovanju, razrješenju, smjenjivanju, opozivu i ostavci, o davanju potvrde, odnosno suglasnosti na opća akta organizacija i zajednica kao i drugim pravima Skupštine, kada je to Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom uređeno.
Odluka kao izvršni propis je akt koji se donosi radi izvršavanja i ostvarivanja pojedinih odredaba Ustava i zakona.
Odlukom se uređuje unutarnji ustroj, rad i odnosi u Skupštini.

Članak 117.
Zaključkom Skupština odlučuje o svom radu i radu radnog tijela Skupštine.
Zaključkom se mogu utvrđivati i obveze Vlade i županijskih tijela uprave glede pripreme zakona, drugih propisa i općih akata ili obavljanja i drugih poslova iz njezina djelokruga.
Zaključkom Skupština može odrediti stajališta u svezi s pitanjem koje je razmatrala, osim stajališta koja se izražavaju deklaracijom.

Članak 118.
Radna tijela Skupštine mogu donositi zaključke samo o svom radu.

Članak 119.
Deklaracijom se izražava stajalište Skupštine o bitnim pitanjima za Županiju.

Članak 120.
Rezolucijom Skupštine ukazuje se na stanje, probleme i potrebe, u svim područjima i u određenom području društvenog života i utvrđuje politika koja se treba provoditi u svim područjima ili u određenom području, kao i mjere za njezinu provedbu.
Rezolucija sadrži smjernice za rad županijskih tijela i udruga u svezi s pitanjima na koja se ona odnosi.

Članak 121.
Preporukom Skupština ukazuje na značenje određenih pitanja glede razvoja odnosa u određenom području ili na provedbe zakona ili drugih općih akata.
Preporukom se predlažu mjere koje bi županijska tijela i udruge trebala poduzeti radi rješavanja određenih pitanja.

Članak 122.
Smjernicama se utvrđuju obveze županijskih organa uprave u svezi s politikom izvršavanja zakona, drugih propisa i općih akata i usmjerava njihov rad.

Članak 123.
Akte koji su doneseni na sjednici Skupštine potpisuje predsjednik Skupštine.
Zaključke potpisuje predsjednik Skupštine, odnosno predsjednik radnog tijela koje je zaključke donijelo.

Članak 124.
Izvornikom zakona, odnosno drugog propisa i općeg akta smatra se onaj tekst zakona odnosno drugog propisa ili općeg akta koji je usvojen u istovjetnom tekstu u Skupštini.

Članak 125.
Na izvornike zakona i drugih akata koje donosi Skupština stavlja se pečat Županije, sukladno zakonu.
O izradi izvornika, stavljanje pečata na njih, njihovu čuvanju i evidenciji skrbi tajnik Skupštine.

Članak 126.
Zakoni i drugi akti Skupštine objavljuju se u “Narodnim novinama Županije Posavske”.
O objavi zakona i drugih akata, kao i o dostavi zaključaka donesenih na sjednicama Skupštine, skrbi tajnik Skupštine.

2. Osnovne odredbe o postupku za donošenje zakona

a) Poticaj donošenja zakona

Članak 127.
Poticaj za donošenje zakona mogu pokrenuti općinska vijeća, kao i građani, poduzeća i druge pravne osobe u okviru svojih ustavnih ovlasti.
Poticaj donošenja zakona dostavlja se predsjedniku Skupštine.

Članak 128.
Poticaj donošenja zakona predsjednik Skupštine dostavlja radnim tijelima u Skupštini i Vladi radi davanja mišljenja.
Poticaj prethodno razmatra Odbor za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo Skupštine. O sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo izvješćuje se i podnositelj poticaja.
Zaključkom o prihvaćanju poticaja Skupštine određuje se način pripreme i nositelj izrade nacrta zakona.
Zaključak iz prethodnog stavka i zaključak o neprihvaćanju poticaja dostavlja se i podnosiocu poticaja.

b) Prethodni postupak

Članak 129.
Prije donošenja nacrta zakona predlagač može podnijeti postavke za izradu zakona, radi prethodne rasprave o potrebi donošenja zakona, o osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom i o načelima na kojima treba urediti zakon.

Članak 130.
Skupština prethodno ocjenjuje hoće li razmatrati postavke za izradu zakona ili će zaključkom obvezati predlagatelja da odmah pripremi nacrt zakona.
Ako Skupština prihvati razmatranje postavki za izradu zakona, zaključkom utvrđuje potrebu donošenja zakona, načela na kojima se treba zasnivati nacrt zakona i osnovna pitanja koja treba urediti zakonom.

c) Nacrt zakona

Članak 131.
Postupak za donošenje zakona obuhvaća razmatranje nacrta i prijedloga zakona, ako ovim poslovnikom nije drukčije određeno.

Članak 132.
Nacrt zakona može podnijeti svaki zastupnik u Skupštini, radna tijela Skupštine, Župan, Vlada Županije Posavske, općinska vijeća.

Članak 133.
Nacrt zakona treba biti izrađen tako da su u njemu sročena u obliku pravnih odredaba rješenja koje se predlažu.
Pojedine se odredbe mogu dati u jednoj ili više inačica.

Nacrt zakona treba sadržavati obrazloženje u kojemu se navode ustavna osnova za donošenja zakona, razlozi zbog kojih treba donijeti zakon, načela na kojima treba urediti odnose u odgovarajućem području, financijska i druga sredstva potrebna za provedbu zakona i način njihova osiguranja i objašnjenje pravnih rješenja sadržanih u nacrtu, mišljenja tijela i organizacija koji su tijekom njegove izrade savjetovani.
Uz nacrt zakona podnosi se potrebna dokumentacija.
Kad se nacrtom zakona rade izmjene ili dopune zakona, uz nacrt se prilaže i tekst odredaba zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju.

Članak 134.
Nacrt zakona se dostavlja predsjedniku Skupštine, koji ga upućuje zastupnicima i članovima Odbora za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo, mjerodavnim radnim tijelima i klubovima zastupnika.
Predsjednik Skupštine dostavlja nacrt zakona Županu.
Ako nacrt zakona nije podnijela Vlada, predsjednik Skupštine ga dostavlja i Vladi radi davanja mišljenja.

Članak 135.
Nacrt zakona se raspravlja na sjednici Skupštine u roku koji ne može biti kraći od 7 dana od dana dostave zastupnicima.

Članak 136.
Prije rasprave o nacrtu zakona na sjednici Skupštine nacrt zakona razmatraju Odbor za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo i mjerodavna radna tijela i o tome podnose izvješće Skupštini najkasnije 8 dana prije održavanja sjednice Skupštine.

Članak 137.
Rasprava je o nacrtu zakona na sjednici Skupštine, u pravilu, jedinstvena.
Skupština može odlučiti da rasprava nacrta zakona obuhvaća opću raspravu i raspravu o pojedinostima.
U općoj raspravi zastupnici iznose mišljenja o tome je li potrebno donijeti zakon, o načelima na kojima se zakon treba zasnivati i jesu li ta načela dosljedno provedena u nacrtu, kao i o potrebnim financijskim sredstvima i njihovim izvorima.
U raspravi o pojedinostima raspravlja se o pojedinim rješenjima u nacrtu.

Članak 138.
Ako Skupština ocijeni da nije potrebno donositi zakon, zaključkom odbija nacrt.
Ako Odbor za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo Skupštine da mišljenje da nacrt zakona nije sukladan Ustavu Županije i pravnim sustavom u Županiji, Skupština će prethodno zauzeti stav o mišljenju Odbora za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo.

Članak 139.
Nakon svršene rasprave Skupština zaključkom utvrđuje prihvaćanje nacrta zakona i da on može poslužiti kao osnova za izradu prijedloga zakona sa stajalištima i primjedbama na nacrt zakona, što su ga izložili radna tijela i zastupnici na sjednici Skupštine, te zaključak s tim stajalištem i primjedbama dostavlja podnositelju nacrta da ih uzme u razmatranje prigodom izrade prijedloga zakona.

d) Donošenje zakona po skraćenom postupku

Članak 140.
Kada nije u pitanju složen i obilan zakon, podnositelj zakona može umjesto nacrta podnijeti prijedlog zakona i predložiti da se o prijedlog zakona raspravlja po skraćenom postupku bez nacrta zakona.
Prijedlog se zakona iz prethodnog stavka dostavlja zastupnicima u roku koji ne može biti kraći od 7 dana od dana određenog za održavanje sjednice Skupštine na kojoj će se raspravljati o prijedlogu zakona
Ako Skupština ocijeni da nije složen i obilan zakon, prihvaća prijedlog predlagatelja, te prelazi na raspravu o prijedlogu zakona.
Ako Skupština ne prihvati raspravljati o prijedlogu zakona po skraćenom postupku, prijedlog zakona će se raspravljati kao nacrt zakona.

e) Javna rasprava o nacrtu zakona, drugog propisa ili općeg akta

Članak 141.
Kada Skupština prihvati nacrt zakona može odlučiti, ako je riječ o pitanjima koja su posebno značajna za Županiju i kada ocijeni da je prijeko potrebno obaviti najširu raspravu zainteresiranih tijela znanstvenih i stručnih institucija i građana, da nacrt zakona ili pojedina pitanja iz nacrta zakona stavi na javnu raspravu.
Skupština može donijeti odluku iz prethodnog stavka i na poticaj ovlaštena predlagatelja zakona ili klubova zastupnika.

Članak 142.
Ako odluči, nacrt ili pojedino pitanje iz tog nacrta, staviti na javnu raspravu Skupština zaključkom:
određuje način objave nacrta zakona ili pojedinog pitanja iz nacrta,
određuje radno tijelo Skupštine koje će organizirati i voditi javnu raspravu,
utvrđuje opseg i razinu javne rasprave
utvrđuje potrebna financijska sredstva i izvore sredstava za organiziranje i provedbu javne rasprave,
utvrđuje rok u kojem treba da se provede javna rasprava i
utvrđuje način prikupljanja i sređivanja mišljenja i prijedloga iz javne rasprave.

Članak 143.
O rezultatima javne rasprave o nacrtu zakona radno tijelo Skupštine podnosi izvješće Skupštini.
Izvješće radnog tijela sadrži rezultate javne rasprave s iznesenim prijedlozima i mišljenjima o pojedinim pitanjima.
Izvješće se dostavlja predlagatelju akta i zastupnicima u Skupštini.
Predlagatelj je zakona dužan u pripremi prijedloga zakona uzeti u obzir prijedloge i mišljenja sadržana u izvješću radnog tijela o rezultatima javne rasprave, te obrazložiti razloge zbog kojih nije prihvatio pojedine prijedloge i mišljenja iznesena u javnoj raspravi.

Članak 144.
Ako je radno tijelo koje podnosi izvješće o rezultatima javne rasprave istodobno i predlagatelj zakona, može zajedno s izvješćem dostaviti i prijedlog zakona.
Ako je Skupštini dostavljen i prijedlog zakona koji je pripremljen na temelju rezultata javne rasprave, Skupština na istoj sjednici razmatra izvješće o rezultatima javne rasprave i prijedlog zakona.

Članak 145.
Odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na javnu raspravu o nacrtu zakona prikladno se primjenjuju i na javnu raspravu o nacrtima drugih propisa i općih akata u Skupštini.

f) Prijedlog zakona

Članak 146.
Prijedlog zakona se podnosi u obliku u kojem se donosi i zakon.
Obrazloženje sadrži, osim iz članka 133. stavka 2. ovog poslovnika, pitanja koja se rješavaju prijedlogom zakona, objašnjenja važnih pravnih uredaba, izmjene i dopune koje su izvršene u odnosu na nacrt zakona, druge izmjene i dopune koje se predlažu, primjedbe i prijedloge na nacrt zakona koji nisu prihvaćeni i iz kojih razloga kao i druge značajne okolnosti u svezi s pitanjima koja se zakonom uređuju.

Članak 147.
Prijedlog zakona mogu podnijeti Vlada i mjerodavni predlagatelji iz članka 132. ovog Poslovnika.
O načinu podnošenja prijedloga zakona i njegova dostavljanja sukladno članku 134. ovog Poslovnika prikladno se primjenjuju odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na nacrt zakona.

Članak 148.
Prijedlog se zakona može raspraviti na sjednici po isteku roka od 7 dana od dana dostave zastupnicima.

Članak 149.
Prijedlog zakona, sukladno Poslovniku Skupštine, prethodno razmatraju mjerodavna radna tijela Skupštine.

Članak 150.
Odredbe članka 137. ovog Poslovnika prikladno se primjenjuju i na raspravi o prijedlogu zakona.
U tijeku rasprave o pojedinostima o prijedlogu zakona raspravlja se o pojedinim rješenjima prijedloga i odlučuje o popravcima (amandmanima).

Članak 151.
Podnositelj prijedloga zakona može do svršetka rasprave predložiti Skupštini da se rasprava o prijedlog zakona odloži.
Vlada može predložiti da se odgodi rasprava o prijedlogu zakona iako sama nije podnijela taj prijedlog
O prijedlozima iz prethodnog stavka i o drugim prijedlozima za odlaganje rasprave o prijedlogu zakona Skupština odlučuje odmah.
Podnositelj prijedloga zakona može do otvaranja rasprave povući svoj prijedlog zakona.

g) Popravci (amandmani)

Članak 152.
Pravo predlaganja popravka (amandmana) ima svaki mjerodavni predlagatelj zakona iz članka 147. ovog Poslovnika.

Članak 153.
Prijedlog se za izmjenu i dopunu prijedloga zakona podnosi u obliku pismenog popravka (amandmana) s obrazloženjem.
Ako popravak (amandman) sadrži odredbu kojom se angažiraju financijska sredstva, podnositelj je popravka (amandmana) dužan navesti i izvore ovih sredstava.
Popravak (amandman) se podnosi predsjedniku Skupštine i može se raspraviti na sjednici Skupštine po isteku roka 8 dana od dana dostave zastupnicima.
Podnositelj prijedloga zakona može podnositi popravke (amandmane) do svršetka rasprave o prijedlogu zakona.
Vlada može podnositi popravke (amandmane) do svršetka rasprave i na prijedlog zakona što ga sama nije podnijela.

Članak 154.
Na popravak (amandman) predlagatelja zakona zastupnik može podnijet popravak (amandman) do zaključenja rasprave.
Ako se popravkom (amandmanom) mijenjaju načela na kojima se temelji zakon ili se angažiraju značajna financijska sredstva, Skupština na prijedlog 7 zastupnika, Vlade i radnog tijela Skupštine, može odlučiti da se održi rasprava radi zauzimanja stajališta u klubovima zastupnika.

Članak 155.
Ukoliko se popravkom (amandmanom) bitnije mijenja tekst prijedloga zakona, o popravku (amandmanu) se ne može odlučivati prije nego što se o njemu očitiju mjerodavna radna tijela Skupštine i Vlade.

Članak 156.
Ako popravak (amandman) na prijedlog zakona sadrži odredbe kojim se angažiraju financijska sredstva, predsjednik Skupštine dostavlja popravak (amandman) mjerodavnom radnom tijelu Skupštine u čiji djelokrug spada područje financija i proračuna, da razmotri utjecaj odredaba popravka (amandmana) na raspoloživa sredstva za financiranje predloženog rješenja, te da o tome izvijesti Skupštinu.

Članak 157.
U povodu rasprave o popravku (amandmanu) na prijedlog zakona podnesenom tijekom rasprave Skupština može odlučiti da se rasprava prekine, kako bi se o popravku (amandmanu) očitovali: Vlada, mjerodavna radna tijela Skupštine i klubovi zastupnika.

Članak 158.
Podnositelj se prijedloga zakona ima pravo očitovati o popravku (amandmanu).
Vlada se ima pravo očitovati o popravku (amandmanu) i kada sama nije podnijela prijedlog tog zakona.
Popravak (amandman) podnositelja prijedloga zakona kao i popravak (amandman) drugog mjerodavnog predlagatelja s kojim se podnositelj prijedloga suglasio, postaje sastavni dio prijedloga zakona.
Ako zastupnik traži da se Skupština posebno očituje o popravku (amandmanu) s kojim se podnositelj prijedloga zakona nije suglasio, o tome se popravku (amandmanu) glasuje odvojeno.
Ako prijedlog zakona nije podnijela Vlada, o popravku (amandmanu) na prijedlog zakona s kojim se nije suglasila Vlada, Skupština glasuje posebno.
Popravak (amandman) se usvaja običnom većinom nazočnih zastupnika na sjednici Skupštine.

h) Donošenje zakona po žurnom (hitnom) postupku

Članak 159.
Zakon se u pravilu donosi u redovnom postupku.
Po žurnom se (hitnom) postupku može donositi samo zakon kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodgodiva potreba i ako bi donošenje zakona u redovitom postupku moglo izazvati štetne posljedice za Županiju.

Članak 160.
Prijedlog da se donese zakon po žurnom (hitnom) postupku može podnijeti mjerodavni podnositelj prijedloga zakona.
Podnositelj prijedloga je dužan u prijedlogu posebno navesti razloge zbog kojih je prijeko potrebno donijeti zakon po žurnom (hitnom) postupku.
Uz prijedlog za podnošenje zakona po žurnom (hitnom) postupku podnosi se i prijedlog zakona čije donošenje se predlaže.

Članak 161.
O prijedlogu za donošenje zakona po žurnom (hitnom) postupku odlučuje Skupština, kao o prethodnom pitanju prije dnevnog reda.
O prijedlogu se vodi rasprava. Skupština može odlučiti da podnositelj prijedloga zakona ili njegov zastupnik na sjednici Skupštine usmeno obrazloži razloge zbog kojih je potrebno donijeti zakon po žurnom (hitnom) postupku.
Ako prijedlog nije podnijela Vlada Skupština će prije odlučivanja zatražiti od Vlade mišljenje o ovom prijedlogu.
Ako Skupština usvoji prijedlog za donošenje zakona po žurnom (hitnom) postupku, prijedlog zakona se unosi u dnevni red i o njemu se odlučuje na istoj sjednici.
Ako Skupština ne usvoji razloge iz članka 159. ovog poslovnika za donošenje zakona po žurnom (hitnom) postupku, o svom zaključku odmah izvješćuje podnositelja prijedloga zakona.
Predlagatelj zakona može taj prijedlog zakona podnijeti Skupštini kao i nacrt zakona sukladno člancima 132. i 134. ovog pravilnika.

Članak 162.
Kad predsjednik Skupštine primi prijedlog o tom da se zakon donese po žurnom (hitnom) postupku, dostavlja ga mjerodavnom radnom tijelu da razmotri prijedlog zakona i podnese Skupštini izvješće.

Članak 163.
Na prijedlog zakona koji se donosi po žurnom (hitnom) postupku mogu se podnositi popravci (amandmani) do zaključenja rasprave.
Ako se popravkom (amandmanom) mijenjaju načela na kojima se temelji prijedlog zakona, ako bi prihvaćanje popravka (amandmana) prouzročilo bitnu izmjenu teksta prijedloga zakona i ako se popravkom (amandmanom) angažiraju financijska sredstva Skupština će odlučivati o popravku (amandmanu) kad pribavi mišljenje odora za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo i drugog mjerodavnog tijela i kada se o tome očituje Vlada.

Članak 164.
Odbor za ustav, Poslovnik i zakonodavstvo i mjerodavno radno tijelo dužno je odmah razmotriti popravke (amandmane) i podnijeti Skupštini izvješće s mišljenjem i prijedlogom.

i) Obavljanje ispravaka u zakonu, drugom propisu i općem aktu

Članak 165.
Prijedlog za ispravak tiskarskih grešaka u objavljenom tekstu zakona i drugih općih akata Skupštine, Skupštini podnosi županijsko upravno tijelo mjerodavno za brigu o provedbi tih akata.
3. Postupak za donošenje drugih akata Skupštine

a) Donošenje proračuna Županije i završnog računa proračuna Županije

Članak 166.
Nacrt, odnosno prijedlog proračuna i završnog računa proračuna Županije utvrđuje Vlada na prijedlog Župana i dostavlja ih s obrazloženjem i potrebnom dokumentacijom predsjedniku Skupštine.

Članak 167.
U postupku za donošenja akata u članka 166. prikladno se primjenjuju odredbe ovog poslovnika o postupku za donošenje zakona.

b) Donošenje odluka, deklaracija, rezolucija i preporuka

Članak 168.
Donošenje odluka, deklaracija, rezolucija i preporuka donosi se po odredbama ovog Poslovnika koje se odnose na postupak donošenja zakona, s tim što se u postupku za donošenje ovih akata ne izrađuje nacrt akta, ukoliko Skupština drukčije ne odluči, a rok za razmatranje prijedloga ovih akata ne može biti kraći od 7 dana od dana dostave akata zastupnicima.
Iznimno iz stavka 1. ovog članka prijedlozi ovih akata mogu se podnositi i na samoj sjednici, ukoliko za to postoji neodložna potreba.
Rasprava se o prijedlogu akata iz prethodnog stavka obavlja jedinstveno, ukoliko Skupština ne odluči da rasprava obuhvati posebno opću raspravu, a naročito raspravu u pojedinostima.

4. Davanje vjerodostojnog tumačenja zakona ili drugog akta

Članak 169.
Vjerodostojno je tumačenje opći akt kojim se utvrđuje istinitost, vjerodostojnost, izvornost i pravilan smisao nedovoljno jasne odredbe zakona i drugog akta.
Vjerodostojno se tumačenje primjenjuje i vrijedi od dana primjene odnosne odredbe zakona ili drugog akata za koju se daje vjerodostojno tumačenje.

Članak 170.
Poticaj za davanje vjerodostojna tumačenja zakona ili drugog akta mogu podnijeti građani, poduzeće i druge pravne osobe.
Prijedlog za davanje vjerodostojna tumačenja zakona ili drugih akata može podnijeti mjerodavni predlagatelj iz članaka 132. ovog Poslovnika.
Prijedlog za davanje vjerodostojna tumačenja zakona ili drugog akta mogu podnijeti i Županijski sud, županijski tužitelj i županijski pravobranitelj.

Članak 171.
Podnositelj poticaja prijedloga za davanje vjerodostojna tumačenja zakona ili drugog akta uz prijedlog podnosi i prijedlog teksta općeg akta vjerodostojna tumačenja s obrazloženjem.

Članak 172.
Prijedlog, odnosno poticaj, za davanje vjerodostojna tumačenja zakona ili drugoga akta podnosi se predsjedniku Skupštine.
Poticaj za davanje vjerodostojna tumačenja ili drugog tumačenja zakona ili drugog akta predsjednik upućuje mjerodavnom radnom tijelu i Vladi.
Ako mjerodavno radno tijelo Skupštine ili Vlada prihvate poticaj, dužni su sačiniti prijedlog za davanje vjerodostojna tumačenja zakona ili drugog akta, koji dostavljaju predsjedniku Skupštine.
Predsjednik Skupštine upućuje prijedlog za davanje vjerodostojna tumačenja mjerodavnom radnom tijelu Skupštine ili Vladi ako ona nije podnositelj prijedloga za davanje vjerodostojna tumačenja zakona ili drugog akta.

Članak 173.
Odbor za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo, pošto pribavi potrebno mišljenje i dokumentaciju od Vlade i mišljenje mjerodavnog radnog tijela Skupštine, ocjenjuje je li prijedlog za davanje vjerodostojna tumačenja zakona ili drugog akta utemeljen.
Ako utvrdi da je prijedlog utemeljen Odbor za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo će utvrditi prijedlog teksta vjerodostojna tumačenja, što ga svojim izvješćem podnosi Skupštini.
Ako Odbor za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo ocijeni da prijedlog za davanje vjerodostojna tumačenja nije utemeljen, o tome će izvijestiti Skupštinu.

Članak 174.
Vjerodostojno tumačenje zakona ili drugog akta donosi Skupština.

Članak 175.
U postupku za davanje vjerodostojna tumačenja zakona prikladno se primjenjuju odredbe ovog Poslovnika o postupku za donošenje zakona.

Članak 176.
Vjerodostojno se tumačenje zakona objavljuje u “Narodnim novinama Županije Posavske”.

5) Prečišćeni tekst zakona ili drugog akta

Članak 177.
Kad je zakonom ili drugim aktom određeno da odbor za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo utvrđuju prečišćeni tekst zakona ili drugog akta ( u daljnjem tekstu: prečišćeni tekst akta) prijedlog prečišćenog teksta akta dostavljaju nadležni županijski organ uprave odgovoran za provođenje tog akta Odboru za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo, u roku koji ona odredi.

Članak 178.
Odbor za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo na sjednici utvrđuje pročišćeni tekst zakona ili drugog akta.
Pročišćeni tekst zakona ili drugog akta sadrži samo integralni tekst akta čiji se pročišćeni tekst utvrđuje.

Članak 179.
Pročišćeni tekst akta se primjenjuje od dana kada je objavljen u “Narodnim novinama Županije Posavske”, a valjanost njegovih odredaba je utvrđena u aktima koji su obuhvaćeni pročišćenim tekstom akta.
Kad se nakon objavljivanja pročišćenog teksta akta Skupštini predloži izmjena ili dopuna akta, ove se izmjene i dopune predlažu na odnosne odredbe u pročišćenom tekstu akta s navođenjem broja “Narodnih novina Županije Posavske” u kojima je objavljen pročišćeni tekst akta.
Na isti se način postupa kada je utvrđen novi pročišćeni tekst akta, s tim što se naznačava da se radi o novom pročišćenom tekstu akta. U prvom se novom pročišćenom tekstu akta naznačava i odnosni redni broj tog pročišćenog teksta akta.

6. Postupak za promjenu Ustava Županije

Članak 180.
Popravke (amandmane) na Ustav Županije mogu predlagati Župan, Vlada i većina zastupnika u Skupštini sukladno Ustavu Županije i ovom Poslovniku.

Članak 181.
Popravak (amandman) na Ustav Županije podnosi se pismeno s obrazloženjem predsjedniku Skupštine.
Predsjednik Skupštine popravak (amandman) na Ustav Županije dostavlja zastupnicima, Odboru za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo kao i Županu i Vladi radi davanja mišljenja, ako oni nisu predlagatelji.

Članak 182.
Pravo poticaja (inicijative) na promjenu Ustava Županije ima svaki zastupnik u Skupštini. Poticaj se podnosi pismeno, s obrazloženjem predsjedniku Skupštine.

Članak 183.
O poticaju (inicijativi) za promjenu Ustava Županije Skupština odlučuje na sjednici većinom glasova od ukupnog broja zastupnika u Skupštini.
Poticaj (inicijativu) za promjenu Ustava Županije koji je dobio potrebnu većinu obrađuje Odbor za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo i podnosi ga Skupštini.
Prijedlog Odbora za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo koji je podržan na sjednici Skupštine većinom glasova od ukupnog broja zastupnika smatra se popravkom (amandmanom) na Ustav Županije.

Članak 184.
Popravak (amandman) na Ustav Županije može se zaključkom staviti na javnu raspravu.
O provođenju javne rasprave skrbi Odbor za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo, o čemu podnosi izvješće Skupštini.
Rok trajanja javne rasprave ne može biti kraći od dva tjedna.

Članak 185.
Predloženi se popravak (amandman) na Ustav Županije Posavske neće konačno razmatrati u Skupštini prije isteka roka od dva tjedna nakon što je prvi put podnesen.

Članak 186.
Predloženi se popravak (amandman) na Ustav Županije usvaja dvotrećinskom većinom od ukupnog broja zastupnika u Skupštini.

Članak 187.
Popravak (amandman) na Ustav Županije koji je Skupština usvojila stupa na snagu danom objave u “Narodnim novinama Županije Posavske”.

IX ODNOSI SKUPŠTINE I ŽUPANA

Članak 188.
Odnosi Skupštine i Župana temelje se na pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom Županije, međusobnoj suradnji, izvješćivanju i dogovaranju.
Kad primi prijedlog Župana o pitanjima od značaja za Županiju ili za donošenje zakona, drugog propisa ili općeg akta, predsjednik ga Skupštine dostavlja zastupnicima.
Predsjednik Skupštine izvješćuje Župana o sjednici na kojoj će se razmatrati podneseni prijedlog.

Članak 189.
Prijedlog da se donese zakon, drugi propis ili opći akt što ga Skupštini podnese Župan, kao i druge prijedloge, poticaje (inicijative) i stajališta Župana, Skupština razmatra i o njima zauzima stajališta.
Skupština je dužna razmotriti mišljenje i prijedloge što mu ih dostavi Župan u svezi s nacrtima i prijedlozima zakona, drugih propisa i općih akata i drugih materijala.
Predsjednik Skupštine izvješćuje Župana o zauzetim stajalištima.

Članak 190.
Na zahtjev Skupštine Župan je dužan izložiti stajališta i izvijestiti Skupštinu o pitanjima iz svog nadleštva.

X OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI SKUPŠTINE PREMA VLADI I ŽUPANIJSKIM UPRAVNIM TIJELIMA

1. Ostvarivanje prava i dužnosti Skupštine prema Vladi

Članak 191.
Prava i dužnosti Skupštine prema Vladi zasnivaju se i ostvaruju sukladno pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom Županije i zakonima. Vlada odgovara Skupštini za predlaganje i provedbe politike i izvršavanje zakona, drugih propisa i općih akata za izvršavanja za koja su odgovorna tijela u Županiji, te za usmjeravanje rada županijskih ministarstava i drugih županijskih upravnih tijela.

Članak 192.
Predsjednik je Vlade mjerodavan za predlaganje i davanje preporuka iz područja zakonodavstva i pripremanja prijedloga proračuna za Skupštinu.

Članak 193.
U ostvarivanju svojih ustavom i zakonom utvrđenih prava i dužnosti, Vlada:
predlaže Skupštini donošenje zakona, drugih propisa i općih akata, daje mišljenja o nacrtima i prijedlozima zakona, drugih propisa i općih akata što ih ona nije podnijela i podnosi popravke (amandmane) na njihove prijedloge,
može tražiti sazivanje sjednice Skupštine radi rasprave stanovita pitanja o kojemu želi iznijeti svoje stajalište i da Skupština o tom pitanju zauzme stajalište,
sudjeluje u radu Skupštine i može preko svojeg predstavnika izložiti stajališta o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice,
može predložiti Skupštini odlaganje rasprave o nacrtu, odnosno prijedlogu zakona, drugog propisa ili općeg akta da bi zauzela svoje stajalište i izložila ga na sjednici ili da se radi rasprave stanovita pitanja osnuje zajednička komisija zastupnika u Skupštini i članova Vlade.

Članak 194.
Predsjednik Vlade predstavlja Vladu na sjednici Skupštine i radnih tijela Skupštine.

Članak 195.
Skupština i njezina radna tijela izvješćuju Vladu o svojim sjednicama radi sudjelovanja predstavnika Vlade na tim sjednicama.
Predsjednik Vlade ima pravo i dužnost biti nazočan na sjednici Skupštine i njezinih radnih tijela.

Članak 196.
Skupština može, u okviru svog djelokruga, tražiti od Vlade.
da ona pripremi nacrt, odnosno prijedlog zakona, drugog propisa i općeg akta,
da ona izloži svoje stajalište o pojedinim pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice Skupštine,
da mišljenje o nacrtu, odnosno prijedlogu zakona, drugog propisa ili općeg akta, što ga nije predložila Vlada, kao i o drugom prijedlogu i materijalu koji se razmatra u Skupštini,
da podnese izvješće o određenom pitanju.

Članak 197.
Uz nacrt, odnosno prijedlog zakona, drugog propisa ili općeg akta što ga podnosi Skupštini, Vlada izvješćuje Skupštinu o svojim predstavnicima.

Članak 198.
Vlada najmanje jedanput godišnje izvješćuje Skupštinu o svom radu, kao i o radu županijskih upravnih tijela.

Članak 199.
O izvješću o radu Vlade, sukladno ovom Poslovniku, raspravlja Skupština. Po završetku rasprave donosi se zaključak.

2. Prava i dužnosti Skupštine prema županijskim upravnim tijelima

Članak 200.
Županijska su upravna tijela dužna Skupštini davati podatke, obavijesti i odgovore na pitanja zastupnika iz svog djelokruga kao i podatke i drugu dokumentaciju potrebnu za rad Skupštine.

Članak 201
Dužnosnici koji vode županijska upravna tijela odgovorni su Skupštini za zakonito, potpuno i pravodobno obavljanje poslova i zadataka iz svojeg djelokruga rada.

XI OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI SKUPŠTINE PREMA OMBUDSMANIMA I USTAVNOM SUDU FEDERACIJE

1. Prava i dužnosti Skupštine prema ombudsmanima

Članak 202.
Ostvarivanja prava i dužnosti kao i suradnja Skupštine i ombudsmana ostvaruje se sukladno Ustavu Federacije, Ustavu Županije i zakonu.
2. Prava i dužnosti Skupštine prema Ustavnom sudu Federacije.

Članak 203.
Ostvarivanje prava i dužnosti, kao i suradnja Skupštine i Ustavnog suda Federacije obavlja se sukladno Ustavu Federacije i zakonu.

XII SURADNJA SKUPŠTINE SA SKUPŠTINAMA DRUGIH ŽUPANIJA, TE OPĆINSKIM TIJELIMA

Članak 204.
Odnos Skupštine sa skupštinama drugih županija, te općinskim tijelima temelji se na pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom Županije i Ustavom federacije i zakonom.

XIII UPORABA JEZIKA I PISMA

Članak 205.
Akti što ih donosi Skupština, materijali koji se upućuju zastupnicima, informativni i dokumentacijski materijali, zapisnici i izvješća radnih tijela Skupštine, izrađuju se u pravilu na hrvatskom i bosanskom jeziku.
Materijali iz prethodnog stavka pišu se službenim pismom – latinicom.

Članak 206.
Akti što ih usvaja Skupština objavljuju se u pravilu na hrvatskom jeziku.

XIV DAVANJE PRISEGE

Članak 207.
Prigodom stupanja na dužnost, sukladno Ustavu Županije, daje se prisega, koja glasi:
“Prisežem da ću povjerenu mi dužnost obnašati savjesno i odgovorno i pridržavati se Ustava, zakona i drugih propisa donijetih sukladno Ustavu i zakonu”

XV ISTICANJE GRBA I ZASTAVE

Članak 208.
Isticanje grba i zastave Županije, Federacije i Bosne i Hercegovine u dvoranama za sjednice Skupštine i prostorijama klubova zastupnika obavlja se sukladno zakonu.

XVI RAD SKUPŠTINE ZA TRAJANJA RATNOG STANJA ILI U SLUČAJU NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI

Članak 209.
Za trajanje ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti primjenjuje se ovaj Poslovnik, ako ovim odredbama nije drukčije određeno.

Članak 210.
Za trajanja ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti zastupnici u Skupštini koji su pozvani na vojnu dužnost ili su iz drugih razloga promijenili svoje prebivalište ili adresu dužni su najkraćim i najbržim putem izvijestiti Skupštinu o svojoj promjeni prebivališta i adrese.

Članak 211.
Kolegij Skupštine za trajanja ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti, osim poslova i zadataka iz članka 58. ovog Poslovnika:
razmatra neposredne zadatke što ih treba poduzimati glede rada Skupštine,
predlaže mjere i utvrđuje zadatke što ih treba izvršiti i određuje vrijeme i mjesto održavanje sjednica Skupštine,
razmatra i zauzima stajališta o načinu pozivanja zastupnika na sjednicu Skupštine i o načinu dostave materijala zastupnicima i može, ako to zahtijevaju posebni uvjeti ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti, odrediti da se zastupnici pozovu na sjednicu javnim pozivom (preko radija, televizije i tiska), ili na drugi način.

Članak 212.
Za trajanja ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti Kolegij može sukladno s ocjenom političke i sigurnosne situacije, predložiti Skupštini da se zakoni, drugi propisi i opći akti usvajaju većinom glasova nazočnih zastupnika, donose bez razmatranja nacrta, da se sjednice Skupštine i radnih tijela sazivaju u rokovima kraćim od rokova predviđenih ovim Poslovnikom, kao i druga odstupanja od odredaba ovog Poslovnika.
Materijali se za sjednice mogu uručiti i zastupnicima neposredno uoči sjednice i na samoj sjednici, ako ih nije bilo moguće dostaviti ranije ili iz drugih opravdanih razloga.

Članak 213.
Skupština radi u sjednici koja se obično održava u Domaljevcu.
Iznimno, ako to uvjeti rata dopuštaju i zbog toga što ne postoji mogućnost da predsjednik Skupštine sazove sjednicu u Domaljevcu, Kolegij može odlučiti da se sjednica Skupštine održi u drugom mjestu u Županiji.

XVII STRUČNA SLUŽBA

Članak 214.
Skupština ima Stručnu službu za obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova.
Za obavljanje određenih poslova iz stavka 1. ovoga članka Skupština može osnovati zajedničku stručnu službu sa Uredom Župana i Vladom.

Članak 215.
Radom Stručne službe rukovodi tajnik Skupštine.
Tajnik Skupštine organizira i usuglašava rad Stručne službe i odgovoran je za njezino funkcioniranje.
Tajnik Skupštine ima u odnosu na Stručnu službu Skupštine, položaj dužnosnika koji rukovodi radom Županijskog ministarstva, uprave i upravne organizacije.

XVIII ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 216.
Stupanjem na snagu ovog Poslovnika, prestaju da važe odredbe Privremenog poslovnika o radu Skupštine Županije Posavske (“Narodne novine Županije Posavske”,broj 1/69).

Članak 217.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom objavljivanja u “Narodnim novinama Županije Posavske”

Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
ŽUPANIJA POSAVSKA
Skupština
Broj: 01-02-39/2001
Domaljevac, 12. srpnja 2001. godine
Predsjednica
Kata Kopić v.r.