Domaljevac, 10.07.2017. godine – Svaki zločin i svako stradanje ostavlja ožiljke, rane i tragove kod onih koji su zločine i stradanja doživjeli, preživjeli i žive danas s njima u svojim sjećanjima. Na 22. godišnjicu najvećeg ratnog zločina počinjenog na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata i dalje nismo izliječeni od ratnih trauma te nemamo pomirljiv, tolerantan i senzibiliziran odnos prema i o svakoj žrtvi rata u BiH, kao i međusobno uvažavanje kako bismo sve i jedno mjesto pokolja obilježili dostojanstveno, te odali počast svakoj žrtvi ratnih zbivanja s kraja devedesetih godina.
Skupština Županije Posavske je 28.06.2011. godine donijela Zaključak o usvajanju Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici („Narodne novine Županije Posavske“, broj“ 4/11)
Rezolucija Evropskog parlamenta o Srebrenici:
- poštujući svoju rezoluciju od 7. srpnja 2005. “Balkan: 10 godina nakon Srebrenice”,
- poštujući Sporazum o stablilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Bosne i Hercegovine potpisan 16. lipnja 2008. i preporuke o članstvu u Europskoj uniji date svim zemljama zapadnog Balkana na samitu Europske unije u Solunu 2003. godine,
- poštujući Pravilo 103(4) svojih Pravila o postupku;
A. budući da je 11. srpnja 1995. bosanski grad Srebrenica, koji je u to vrijeme bio izolirana enklava koju je Vijeće sigurnosti UN proglasilo sigurnom zonom svojom odlukom donesenom 16. travnja 1993., pao u ruke snaga srpskih militanata koje je predvodio general Ratko Mladić a pod zapovjedništvom tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića;
B. budući da su u roku nekoliko dana krvoprolića nakon pada Srebrenice snage bosanskih Srba, kojima je zapovijedao general Ratko Mladić i paravojne jedinice, uključujući srbijanske neredovite policijske jedinice koje su ušle na bosanski prostor iz Srbije, skupno smaknule više od 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka, koji su tražili sigurnost na ovome području pod zaštitom Mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR); budući da je nasilu deportirano skoro 25 000 žena, djece i starijih osoba, čineći ovaj događaj najvećim ratnim zločinom u Europi od kraja Drugoga svjetskog rata,
C. budući da se ova tragedija, koju je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) proglasio činom genocida, odvijala na mjestu koje su Ujedinjeni narodi (UN) proglasili sigurnom zonom, zbog čega je ona simbol nesposobnosti međunarodne zajednice da intervenira u sukobima i zaštiti civilno stanovništvo,
D. uzimajući u obzir višestruka kršenja Ženevske konvencije koja su počinili vojnici bosanskih Srba nad civilnim stanovništvom Srebrenice, uključujući protjerivanje tisuća žena, djece i staraca kao i silovanje velikog broja žena,
E. budući da usprkos ogromnim naporima učinjenim do današnjeg dana da se otkriju i iskopaju masovne i pojedinačne grobnice te identificiraju tijela žrtava, do sada izvedena istraživanja ne dozvoljavaju potpunu rekonstrukciju događaja u Srebrenici i oko nje,
F. budući da nema stvarnog mira bez pravde, te budući da puna i bezuvjetna suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju ostaje osnovni zahtjev za zemlje zapadnoga Balkana za budući nastavak procesa integracije u Europsku uniju,
G. budući da je general Radislav Krstić kao pripadnik vojske bosanskih Srba prva osoba koju je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju proglasio krivom zbog pomaganja i poticanja srebreničkog genocida, budući da je jedan od dvojice najistaknutijih optuženika Ratko Mladić još uvijek na slobodi skoro četrnaest godina nakon tragičnih zbivanja, i budući da je pozdravljeno to što je Radovan Karadžić prebačen u Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju,
H. budući da je institucionalizacija dana sjećanja najbolji način odavanja poštovanja žrtvama zločina i slanje jasne poruke budućim generacijama,1. Europski parlament se sjeća i odaje počast svim žrtvama okrutnosti tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji; izražava svoju sućut i solidarnost s obiteljima žrtava, od kojih mnoge žive bez konačne potvrde o sudbini njihovih očeva, sinova, muževa ili braće; priznaje da je ovaj nastavak boli pogoršan propustom da se privedu pravdi odgovorni za ove događaje;
2. Poziva Vijeće i Komisiju da prikladno odaju počast obljetnici čina genocida Srebrenica – Potočari podržavajući priznanje Europskog parlamenta o 11. srpnja kao danu sjećanja na srebrenički genocid u cijeloj Europskoj uniji i poziva sve zemlje zapadnoga Balkana da učine isto;
3. Poziva na daljnje napore za privođenje pravdi ostalih bjegunaca, izražava svoju punu potporu važnom i napornom radu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i naglašava da je privođenje pravdi za zločine u Srebrenici i oko nje još važan korak prema miru i stabilnosti u regionu;
4. Naglašava važnost pomirenja kao dijela europskog integracijskog procesa; ističe važnu ulogu religijskih zajednica, medija i obrazovnoga sustava u ovome procesu, tako da stanovništvo svih etničkih skupina može prevazići tenzije prošlosti i početi miroljubiv i iskren suživot u zajedničkom trajnom miru, stabilnosti i ekonomskom razvitku; podstiče sve zemlje da učine daljnje napore i da dođu do dobrih odnosa unatoč teškoj i opterećavajućoj prošlosti;
5. Nalaže svom predsjedniku da proslijedi ovu rezoluciju Vijeću, Komisiji, vladama država članica, Vladi i Parlamentu Bosne i Hercegovine, njezinim entitetima i regionalnim jedinicama, i vladama i parlamentima država zapadnoga Balkana.
Kolegij Skupštine Županije Posavske
Stručna služba Skupštine Županije Posavske
